Sezonska sniženja [2023]

Prema Zakonu o zaštiti potrošača, koji je na snazi od 25. lipnja ove godine, sezonska sniženja spadaju u takozvane "posebne oblike prodaje". U posebne oblike prodaje spadaju još i akcijska prodaja, rasprodaja, prodaja robe s greškom i prodaja robe kojoj istječe rok uporabe. Tijekom trajanja bilo kakvog posebnog oblika prodaje, navodi Zakon, "trgovac je dužan istaknuti cijenu koju primjenjuje tijekom trajanja prodaje" kao i "najnižu cijenu koju je trgovac primjenjivao za istu robu tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje". Ovaj stavak, koji definira navođenje najniže cijene tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje, novina je u Zakonu i njime ćemo se posebno pozabaviti kasnije. Osim Zakona o zaštiti potrošača, sezonsko sniženje regulirano je i Pravilnikom o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja iz 2022. godine. Prema pravilniku, sezonska sniženja se odvijaju dva puta godišnje. Zimsko počinje 27. prosinca, ljetno 1. srpnja, a mogu trajati najdulje 60 dana nakon tih datuma.

Osim točno određenog trajanja, sezonska sniženja definira još jedna važna osobina, navedena u članku 5. spomenutog pravilnika. Radi se o tome da, ako ne proda svu robu na sniženju, "trgovac može nastaviti s prodajom robe po najnižoj sniženoj cijeni sve do isteka zaliha ističući isključivo tu cijenu". Dakle, nakon što prođe rok od 60 dana od početka sezonskog sniženja, trgovac neprodanu robu i dalje može prodavati, ali samo po najnižoj cijeni, i to samo tako da tu cijenu ne prikazuje kao sniženu, nego kao redovnu cijenu. Međutim, iako su sezonska sniženja počela te iako se u trgovačkim centrima posvuda mogu vidjeti plakati koji pozivaju na povoljnu kupnju, u nekim su nam trgovinama odgovorili da oni zapravo nemaju sezonska sniženja, već da je kod njih "uvijek nešto na akciji".

Sezonska sniženja su, objašnjava nam Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača, nastala iz potrebe trgovaca da "očiste" police prije dolaska nove robe. Napominje da smo taj trend preuzeli sa zapada, ali da pritom nismo preuzeli zapadnjačke iznose popusta koji bi za kupca bili iznimno povoljni. S druge strane, akcijska prodaja je u principu kratkotrajna, iako njeno trajanje nije zakonski propisano, kao ni broj akcija u nekom periodu, primjerice u godini ili mjesecu. Za razliku od sezonskih sniženja, nakon akcijske prodaje trgovine mogu cijenu proizvoda vratiti na staru cijenu. Drugim riječima, ako nađete par cipela koji vam se sviđa na popustu, provjerite u trgovini je li u pitanju dugotrajno sezonsko sniženje ili možda kratkotrajna akcijska ponuda. Istina, ako na sezonskom sniženju čekate dulje, očekujući veće popuste i širi sniženi asortiman, možda propustite priliku i cipele se prodaju, ali bar znate da će im cijena dugoročno ostati snižena.

Većina trgovina poštuje sezonska sniženja, a i kupci su već naučeni da brojne trgovine - uglavnom one koje prodaju odjeću - imaju sniženja u točno određenom periodu godine. No Popović Filipović napominje da ima i izuzetaka: "Trgovci su našli način da komuniciraju riječ 'sniženja' i na taj način izbjegavaju moguće sankcije, tj. ne krše Zakon i pripadajuće pravilnike . Koriste formulacije poput 'akcije', 'pametna ponuda' i tome slične. Uvijek postoji prostor za manipulacije. Mišljenja smo da bi se učestalim nadzorom nad provedbom Zakona o zaštiti potrošača u dijelu koji se odnosi na nepoštenu poslovnu praksu broj manipulacija smanjio ili čak potpuno nestao". Pitali smo i je li legitimno zbog popusta od, primjerice, 5% na oglas trgovine staviti plakat s natpisom "popust". "Taj dio nije reguliran, što ipak ne ostavlja pravo trgovcima da primjenjuju zavaravajuću poslovnu praksu tako da na izlogu stoji "sniženja do 70%", a u trgovini su sniženja do 10%. Naš je stav da su na taj način doveli potrošača u zabludu i utjecali na ekonomsko ponašanje te na donošenje odluke koju inače ne bi donio", odgovorila je.

Već smo spomenuli da ćemo se posebno pozabaviti novim načinom isticanja cijena, što je također regulirano Pravilnikom. U čl. 4., kojeg smo već citirali, stoji da trgovac, uz sniženu cijenu, mora navesti i najmanju cijenu tog artikla u posljednjih 30 dana. Popović Filipović napominje da je cilj ove regulative spriječiti manipulacije cijenama: "Naime, prije uvođenja ovog članka Pravilnika trgovci su manipulirali cijenama tako da cijena na sezonskom sniženju često puta bude veća od one u regularnoj prodaji. To im je uspijevalo bez ikakvih sankcija". Primjerice, trgovci su prije mogli prije sniženja povisiti cijenu proizvoda s 80 na 100 eura, pa ga potom opet sniziti na 80 eura i to oglašavati kao 20% popusta.

Osim toga, ako se cijena proizvoda za vrijeme sezonskog sniženja postupno smanjivala, ta gradacija se ne smije "vidjeti". U st. 2. Čl. 4. Pravilnika stoji: "U slučaju kada se cijena postupno i bez prekida smanjuje u okviru istog sezonskog sniženja, trgovac ističe najnižu cijenu koju je primjenjivao tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja i novu sniženu cijenu". Svima su nam dobro poznate prekrižene cijene pored kojih su se nadopisivale nove cijene. Međutim, ako su traperice prije sniženja koštale 100 eura, pa su na sniženju prvotno pale na 70, a potom i na 50, trgovac treba prikazati samo 100 eura kao najnižu cijenu u posljednjih 30 dana prije sniženja te 50 eura kao novu, sniženu cijenu. Također, zbog specifične situacije s prelaskom na euro, svaka od tih cijena mora zapravo biti izražena i u kunama, što znači da bi - za proizvode na popustima - vidljive trebale biti ukupno 4 cijene. A kako stvari funkcioniraju u praksi i drže li se trgovci novog Pravilnika? U nastavku donosimo primjere iz nekoliko trgovina jednog zagrebačkog trgovačkog centra, kao i komentar Tanje Popović Filipović, koju smo zamolili za komentar.

"Ovaj je primjer sporan. Na njemu nigdje ne stoji najniža cijena u posljednjih 30 dana, samo prekrižena stara i istaknuta nova cijena", napomenula je, kao i to da je sljedeća fotka primjer urednog isticanja cijena.

Naišli smo i na slučaj u kojem je jedna cijena istaknuta na proizvodu (79.99 kuna), dok se on zapravo prodaje pod drugoom redovnom cijenom (14.99 eura), pri čemu je snižena cijena - 6.99 eura - snižena u odnosu na "višu" redovnu cijenu. Trgovac ovakve stvari, naravno, ne bi smio raditi.

Ostalo nam je još da kažemo koju o pravima kupca da reklamira proizvod koji je kupljen na sniženju. Iako ste kupili nešto na popustu, imate jednaka prava kao i kad kupujete po redovnoj cijeni. "Potrošač ima puno pravo reklamirati proizvod, osim ako na proizvodu ili na mjestu gdje se nalazi proizvod stoji natps 'roba s greškom'. Tada svjesno kupujemo robu s greškom. U svim ostalim slučajevima imamo sva prava tijekom sniženja kao u redovnoj prodaji", napomenula je Popović Filipović. Spomenula je i izmjene Zakona o obveznim odnosima, kojima je cilj bio potaknuti održivi razvoj. Naime, ideja zakona je da se proizvodi pokušaju popraviti prije nego ih se zamijeni novima. Međutim, ističe, trgovci su u Hrvatskoj to ponekad zlorabili, a Centar smatra da je to potrošače dovelo u lošiji položaj. "Taj Zakon definira da ide prvo popravak, no mi u praksi imamo situacije gdje ljudi kupuju 'mačka u vreći'. Kupe novi proizvod koji od početka ne radi, jave se u trgovinu, a trgovac taj proizvod šalje na popravak, iako je jasno vidljivo da je proizvod prodan s greškom", pojasnila je. Što se tiče samih rokova, "zakonodavac navodi da se popravak treba napraviti u 'razumnom roku'. Građani se često pozivaju na rok od 45 dana, no Zakon ga nigdje ne navodi".

Ako ste se pak pitali kako stvari stoje s online shoppingom na sniženju, imate pravo - kao i inače - bez objašnjenja vratiti ono što ste kupili u roku od 14 dana. Za razliku od online shoppinga ,takav povrat nije moguć pri kupnji u fizičkoj poslovnici. Ako, primjerice, kupite neki komad odjeće i kasnije zaključite da vam se baš i ne sviđa, ili da u njega ipak ne stanete, ili da vam ne stane u ormar (dakle, bilo što osim da ste skužili da je pokidan ili da ima neku drugu grešku), trgovac vam nije dužan vratiti novac u zamjenu za kupljeni komad. Istina, mnoge trgovine su uvele takvu praksu povrata, ali imajte na umu da ona nije zakonski propisana te da trgovac nije obavezan to učiniti. Ako učini, to je isključivo njegova dobra volja, odnosno posljedica određene strategije u odnosu prema kupcima, a ne nekog propisa ili regulative.